Cijene nafte su prošle sedmice na svjetskim tržištima pale, prvi put u osam sedmica, i pale sa najviših nivoa u više od sedam godina.
Cijena barela na londonskom tržištu je prošle sedmice pala za oko 1 posto, na 93,54 dolara, dok je barel na američkom tržištu pao 2,2 posto na 91,07 dolara.
Prošlog ponedjeljka cijene ‘crnog zlata’ dostigle su nove maksimume od kraja 2014. godine, ali su tokom sedmice popustili i zabilježili prvi pad u posljednjih devet sedmica.
Investitori su se fokusirali na ukrajinsku krizu i pregovore između SAD-a i Irana o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, jer bi sporazum mogao uključivati postupno ukidanje sankcija na izvoz iranske nafte, što bi ublažilo problem nedovoljne ponude na svjetskom tržištu.
Nade da bi se iranska burad mogla vratiti na tržište u većem broju zasjenila su tenzije oko Ukrajine i prijetnje Zapada Rusiji sankcijama ako napadne susjednu zemlju.
Moskva je uporno odbacivala tvrdnje da priprema napad na Ukrajinu, ali trgovci strahuju od sankcija jer bi one mogle uključiti rusku naftu, što bi dovelo do poremećaja u opskrbi Evrope energijom iz Rusije.
– Mnogo se priča o ratovima i sukobima, ali sve te priče trgovcima još uvijek nisu uvjerljive. Možda zato premija geopolitičkog rizika počinje da opada – kaže Stephen Brennock iz PVM Oil-a.
Analitičari, s druge strane, upozoravaju da se u obrisima sporazuma o oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma ocrtava nekoliko faza i koraka, a prvi, prema riječima diplomata, ne uključuje ukidanje sankcija iranskoj nafti.
Zbog toga su male šanse da se iranska nafta vrati na tržište u bliskoj budućnosti, kažu analitičari.
– Zbog toga će dionice vjerovatno još dugo biti znatno ispod dugoročnog prosjeka – kaže Carsten Fritsch iz Commerzbank.
Ali rastuće cijene nafte ograničene su povećanom proizvodnjom u SAD-u. U petak je Baker Hughes izvijestio da se broj aktivnih bunara prošle sedmice povećao za četiri, na ukupno 520, što je najveći broj aktivnih postrojenja od aprila 2020. To znači da se u narednom periodu može očekivati povećanje proizvodnje.
Nakon što su prošle godine porasle za više od 50 posto, cijene nafte su od početka ove godine skočile oko 20 posto.
Neki analitičari smatraju da bi zbog jačanja tražnje i nedovoljne ponude cijena barela uskoro mogla dostići nivo od 100 dolara.
Drugi tvrde da bi trend rasta cijena uskoro mogao biti zaustavljen jer se očekuje da će kamatne stope centralne banke rasti kako bi se obuzdala visoka inflacija, što bi moglo usporiti ekonomski rast, a time i potražnju za naftom.
Tako je, na primjer, u Sjedinjenim Državama, najvećem svjetskom potrošaču nafte, inflacija dostigla 7,5 posto, najviši nivo u posljednjih 40 godina. Stoga se očekuje da će američke Federalne rezerve uskoro agresivno podići ključne kamatne stope, koje bi do kraja godine mogle premašiti 1 posto, dok su sada nešto iznad nule, prenosi SEEbiz.
RTV Slon