Svake godine 15. april obilježava se kao dan nastanka Armije Republike BiH što je bio krajnji datum kada su se jedinice Teritorijalne odbrane trebale odlukom tadašnjeg predsjednika Alije Izetbegovića pridružiti formacijama oružanih snaga zbog izbijanja neposredne ratne opasnosti.
Armija je zvanično formirana 15. aprila 1992. godine .
Jedinice teritorijalne odbrane države, prije svega Patriotske lige, Zelenih beretki i tadašnjeg ministarstva unutrašnjih poslova organizirale su se zahvaljujući onima koji su slijedeći logiku sukoba u Sloveniji i Hrvatskoj znali da isto čeka i našu državu. U tim naporima išlo se od osobe do osobe, od kuće do kuće kako bi se stanovništvo upozorilo na opasnost i dalo svoj doprinos u onome što će prerasti u borbu protiv agresije na suverenu državu koja će svoju kuluminaciju doživjeti zločinom genocida.
Sa iznimkom snaga MUP-a, predstavljale su nelegalne jedinice koje su bile prinuđene organizirati se na prikupljanju oružja i organiziranju odbrane zbog onoga što je nužno preraslo u sukob sa srpskim paravojnim jedinicama i JNA koje su se naoružavale iz već postojećih rezervi.
U redovima Armije BiH našli su se goloruki vojnici bez adekvatnih sredstava za odbranu, na početku čak i bez uniformi.
Bez realnih šansi za opstanak a kamoli pobjedu, Armija R BiH suočena je sa embargom na uvoz oružja što je išlo u korist bolje naoružanim snagama JNA i paravojnim formacijama samoproglašene “Republike srpskog naroda u BiH”. Uprkos tome, do kraja rata Armija BiH bila je stabilno organizirana u sedam regionalnih korpusa i postala je u svijetu poznata kao čudo bosanskog otpora.
Digitalna biblioteka američkog predsjednika Billa Clintona sadrži dokumente sa kojih je skinuta oznaka povjerljivo. Jedan od njih nosi naziv “Jugoslavija, vojna dinamika potencijalnog rata” u kojem piše da je rat neizbježan te se zbog neorganiziranosti jedinica Armije u sukobima sa mnogo jačim neprijateljem, predviđa gerila ratovanje gdje bi vojnici pred agresorom mogli iskoristiti težak teren za kretanje i izrasti u kredibilnu vojnu snagu, ali da vjerovatno neće izdržati borbe poslije 1993. godine.
U izvještaju o humanitarnoj situaciji u BiH već do augusta 1992. godine, 1,3 miliona Bošnjaka raseljeno je a 9.000 ubijeno.
Borba za život, slobodu i državu kao moralni pokretač vojnika Armije RBiH bila je jača od svih sila koje su ih pokušale slomiti. U odbrani su učestvovali svi, kako vojnici tako i članovi njihovih porodica. Svi su na neki način tada bili vojnici u borbi protiv onih koji su mrak na ovome svijetu, kojima ljudski život ništa ne znači.
Vrhovni komandant Armije RBiH bio je Alija Izetbegović, a načelnik štaba, odnosno prvi zapovijednik bio je general Sefer Halilović (zamjenici Jovan Divjak i Stjepan Šiber), a poslije je komandant Armije bio general Rasim Delić. Armija RBiH je službeno prestala da postoji 14. decembra 1997. godine.
Armija je na kraju rata imala oko 200.000 boraca.
Svim sinovima i kćerima Bosne i Hercegovine, koji su svoje živote dali braneći čistoću ideala, neka je vječnI rahmet.
(KLIX.BA)