Hutba reisa Kavazovića: Mi nikome ništa ne dugujemo, drugi su se o nas ogriješili, više puta u evropskoj povijesti

0
GUMI OIL
planet obuća

Mi smo zajednica muslimana s evropskim identitetom, iako bi neki u Evropi željeli da to nismo. Slušamo i neke od njihovih neodmjerenih i nedobronamjernih izjava i dobro ih i na pravi način razumijemo. Mi nikome ništa ne dugujemo, drugi su se o nas ogriješili, više puta u evropskoj povijesti. Ovo je zemlja brojnih teologa, pravnika, filozofa, pjesnika, vojskovođa, nobelovaca, oskarovaca, zemlja vrijednih ljudi i žena. Svaka mahala u našim gradovima imala je osnovnu školu (mekteb), a svaki grad višu školu (medresu) i biblioteku. Gazi Husrev-begova biblioteka je jedna od najznačajnijih biblioteka u Evropi, u čijim odajama se čuva evropsko blago na orijentalnim jezicima. Govorim to ne da bismo se time samo ponosili, već kako bismo se podsjetili kakvu i koliku odgovornost nosimo i kao narod i kao ulema naroda kome pripadamo, jedna je od poruka koju je danas uputio reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović tokom hutbe u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Kavazović je u obraćanju vjernicima tokom sedmične molitve kazao kako je musliman onaj koji vjeruje u Allaha i koji svojim postupanjem svjedoči o putu kojim je išao Muhammed, a.s. Pejgamber je za muslimana i muslimanku ostvarenje Allahove riječi, primjer, čija uzoritost, požrtvovanost i istrajnost na Allahovom putu unosi sigurnost, izaziva divljenje i poštovanje.

Kazao je kako Muhammed, a.s., od svojih sljedbenika nikada nije tražio da ga se slijepo slijedi, već se s njima savjetovao i često prihvatao njihovo mišljenje i savjete. Posjećivao je komšije, brinuo se o bolesnima i obilazio ih, tražio od muslimana da se posvete radu i nauci, bodrio bi mlađe da se takmiče u sportu kako bi sačuvali zdravo tijelo, osuđivao bi nedolično ponašanje, ponižavanje ljudi, i sve ono što je nedostojno ljudske ličnosti. Za njega su svi ljudi bili jednako vrijedni u svom ljudskom dostojanstvu, bez obzira na porijeklo i na rod.

– Naši djedovi i očevi razumjeli su da im Božija riječ i životni put vjerovjesnika Muhammeda, a.s., daju široki okvir u koji mogu smjestiti i svoju narodnu tradiciju, prožetu islamskim vrijednostima, bratstva, jednakosti, socijalne pravde, poštivanja dostojanstva ljudi i života s drugima na temelju dobrih komšijskih odnosa, vjerujući da je komšija kao i brat, kada se s njim lijepo postupa. Njihova briga nije bila samo vjera, već i njeno ispravno razumijevanje i naučavanje – rekao je Kavazović, podsjećajući kako su ovdje, u haremu Gazi Husrev-begove džamije, podignute najznačajnije ustanove muslimana na Balkanu: medresa, hanikah, biblioteka i tekija.

Podignute su, kako je rekao, da bi djeca u ono vrijeme iz ove naše lijepe zemlje sticala znanje rame uz rame s onima iz prostranog muslimanskog svijeta: Istanbula, Kaira, Bagdada, Delhija, Damaska, Aleksandrije, Fesa, Marakeša, Meke i Medine.

U dolinama lijepih bosanskih rijeka nastali su gradovi u kojima je bosanska omladina sticala znanje, u kojima su pisani kitabi, knjige koje su čitali i sami sultani, dodao je Kavazović.

– Ovo je zemlja Hasana Kafije Pruščaka, čija su djela još u 18. stoljeću prevođena na evropske jezike. Na njegovim djelima obrazovala se naša ulema, izučavajući: pravne, teološke i političke nauke. Ovo je zemlja jednog od najpoznatijih komentatora svjetskog djela Fusus-l-Hikam velikog Ibn Arebija, poznatog Livnjaka Abdullaha Bošnjaka. Zemlja brojnih teologa, pravnika, filozofa, pjesnika, vojskovođa, nobelovaca, oskarovaca, zemlja vrijednih ljudi i žena. Svaka mahala u našim gradovima imala je osnovnu školu (mekteb), a svaki grad višu školu (medresu) i biblioteku. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci, jednoj od najznačajnijih biblioteka u Evropi, u čijim odajama se čuva evropsko blago na orijentalnim jezicima, čuva se jedan od najstarijih rukopisa velikog imama Gazalije, neprocjenjive vrijednosti. Govorim to danas ovdje, s mimbera Gazi Husrev-begove džamije, ne da bismo se time samo ponosili, već kako bismo se podsjetili kakvu i koliku odgovornost nosimo i kao narod i kao ulema naroda kome pripadamo. Naše lice, srce i naš um moraju biti okrenuti ovom blagu koje čuva Gazi Husrev-begova biblioteka, i to treba biti zadaća svih naših medresa, fakulteta i instituta. To blago treba uvećavati, ostavljajući u miraz vrijedna djela napisana pameću i rukama naših ljudi, koja će svjedočiti o našem vremenu kao što i ova koja danas čuvamo i na koja smo ponosni svjedoče o vremenu naših predaka, kako su živjeli i u što su vjerovali, ko su im bili prijatelji, a ko dušmani – rekao je Kavazović.

Islamska zajednica je, prema njegovim riječima, “okvir i granica našeg duhovnog zavičaja, ona nas povezuje u jedan džemat. U njoj smo svi stasali i onda kada je ona bila naša jedina zavjetrina, ali i danas, kada živimo u slobodnoj Bosni i Hercegovini. Ona je naš duhovni zavičaj, dom naše djece i djece naše djece”.

– Trebamo je čuvati od drugih, ali i od nas samih. To će biti moguće samo ukoliko budemo držali do sebe, do naše tradicije, naše uleme i njihovog razumijevanja izvora islama. S Islamskom zajednicom smo prebrodili mnoge krize, ona je svjedok svih naših teških udesa sudbine. Kroz nju smo uvijek uspijevali da se duhovno okrijepimo, priberemo i ponovo iskoračimo. I danas se sjećamo teških vremena i borbe naših čestitih prvaka i prethodnika na čelu zajednice, rahmetli reis ef. Mehmeda Azabagića, Džemaludina Čauševića, Fehima Spahe, i drugih, kao i rahmetli Mehmeda Spahe, Nurije Pozderca, Hamdije Čemerlića i predsjednika Alije Izetbegovića i njihovog zalaganja za naš narod i državu – rekao je Kavazović.

I danas su pred našim narodom i našom zajednicom veliki izazovi, upozorio je Kavazović.

– U svijetu kakav jeste, bez čvrstih moralnih temelja i vrijednosti, moramo misliti o sebi i svojim interesima. Ne trebamo biti iznenađeni prevrtljivošću i neiskrenošću svijeta oko nas, jer je svijet po svojoj prirodi takav. Trebamo raditi i razmišljati o vlastitoj budućnosti, osloniti se na sebe i prijatelje koje imamo. Najveći dio naše zajednice živi na Balkanu, koji je sam po sebi jedan mikrosvijet, koji u sebi nosi mnoge kontroverze. Kao bosanskohercegovački muslimani treba da budemo svjesni svog položaja i uloge koju imamo – istakao je Kavazović, te nastavio:

– Mi smo zajednica muslimana s evropskim identitetom, iako bi neki u Evropi željeli da to nismo. Slušamo i neke od njihovih neodmjerenih i nedobronamjernih izjava i dobro ih i na pravi način razumijemo. Mi nikome ništa ne dugujemo, drugi su se o nas ogriješili, više puta u evropskoj povijesti. No, svjesni smo da je svijet pun grješnika i da s tim moramo živjeti. Historija ima svoj sud, ljudsko trajanje je kratko, a sila i moć su varljivi i prolazni. Mi ćemo ostati i kao narod i kao zajednica posvećeni dobru, miru i saradnji među ljudima, jer je to naše poslanje i naša misija. Oslanjat ćemo se na prijatelje, a čuvati dušmana.

S muslimanskim svijetom treba da imamo odnose koje će krasiti uzajamno razumijevanje i poštovanje. Svaka zemlja je za nas posebno važna. Nećemo praviti razlika među njima. To je svijet koji ima svoje probleme i puno izazova. Njihova pomoć nam je u prošlosti bila važna, ali danas treba sve više da se oslanjamo na vlastite mogućnosti.

– Na kraju, želim se obratiti svojoj braći imamima, muftijama i muderisima, vama koji nosite emanet vjere u zajednici vjernika. Sjetimo se oporuke koju nam je ostavio Muhammed, a.s.: “Svi ste vi pastiri i svi ste odgovorni za svoje stado”. U našim rukama nisu poluge vlasti već pastirski štap, simbol borbe za vrijednosti, oslonac na duhovnom putu i jedinstvo zajednice na čijem smo čelu. Neka nam je uvijek na umu da je vlast monopol na fizičku silu, a vjera savjet, nada i pouzdanje u Božije proviđenje. Naše poslanje se temelji na zavjetnim vrijednostima koje smo naslijedili od vjerovjesnika, neka je na njih Božiji mir i spas, na: bogobojaznosti, požrtvovanosti, ustrajnosti, obračunu, obrazovanju, savjetovanju i stalnoj brizi o džematu. Oni među nama koji žele u ruci držati žezlo vlasti umjesto pastirskog štapa ne mogu računati na miraz Vjerovjesnika, a.s. Vlast dijeli ljude, vjera ih ujedinjuje, to je naša misija i naše poslanje – rekao je Kavazović, zaključio:

– S imenom Allaha Milostivog, koji sve čuje, sve vidi i sve zna, zavjetujem se pred zajednicom muslimana da ću koliko god budem mogao vjerno prenositi Njegovu riječ i držati se puta Njegovog vjerovjesnika Muhammeda, a.s.; da ću činiti dobro i tražiti da se čini dobro, a odvraćati od lošeg i nedoličnog puta i postupanja među ljudima. Zajedno s ostalima, brinut ću o pravima muslimana, braniti njihovu slobodu i pravo izbora i čuvati jedinstvo Zajednice.

U Gazi Husrev-begovoj džamiji danas će nakon džuma-namaza biti upriličena i svečanost obznanjivanja novog mandata reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića.

Saff.ba

Share.

Comments are closed.