Kako izbjeći trovanje hranom i kako postupiti ako se to desi?

0

Pojam “trovanje hranom” obuhvaća sva oboljenja koja nastaju zbog uzimanja nezdrave, pokvarene ili otrovne hrane.

Uzročnici trovanja hranom pripadaju obično jednoj od dvije skupine bakterija – salmonele i stafilokoki. Bolesti izazvane tim klicama u mnogočemu su slične i očituju se naglim početkom, povišenom temperaturom, bolovima u trbuhu, povraćanjem ili proljevom.

Glavni prirodni rezervoar za salmonele su svinje i perad, zatim glodari, pa preživači i mesožderi, domaće i divlje životinje ( praktično sve toplokrvne domaće i divlje životinje).

Bolest nastaje nakon unošenja u organizam salmonela u hrani koja potiče od zaražene životinje ili koja je bila onečišćena izmetom zaražene životinje ili čovjeka.

Simptomi trovanja počinju 12 do 24 sata nakon uzimanja zaražene hrane, i to naglo sa zimicom, povišenom temperaturom, bolovima u trbuhu, povraćanjem i proljevom. U većini slučajeva bolest traje nekoliko dana i uz dijetu prolazi sama.

Ovisno o vrsti namirnice i njezinu pakiranju, najčešći način čuvanja hrane je na hladnom mjestu, u frižideru ili zamrzivaču. Pritom posebnu pažnju treba posvetiti lako kvarljivim namirnicama proteinskog porijekla kao što su: meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi. Budući da su proteini odlična podloga za rast i razvoj mikroorganizama, te namirnice, ako su neprimjereno čuvane ili su sumnjivog porijekla, najčešći su uzrok trovanja hranom ljeti.

Treba napomenuti da teža klinička slika može biti prisutna kod tzv. rizičnih grupa: mala djeca, starije osobe, trudnice, osobe sa oslabljenim imunitetom ili težim hroničnim oboljenjima.

Kao potencijalni izvor zaraze mogu biti i proizvodi od jaja koji nisu dovoljno termički obrađeni, kao što je to slučaj u kremastim kolačima ili sladoledu, a najčešći uzrok i moguća opasnost od trovanja hranom je bakterija salmonela. Ispravnim čuvanjem i odgovarajućom pripremom namirnica sprečavamo brzi rast i razmnožavanje bakterija, a sobna temperatura i velika količina vlage upravo im pogoduje.

Na sobnoj temperaturi možemo jedino čuvati hranu koja je hermetički zatvorena u konzervi, jer bakterije u hrani nemaju pristup kisiku koji im je uglavnom potreban za razmnožavanje. Nakon otvaranja konzerve, hranu ne bi trebalo držati u njoj nego je treba odmah potrošiti, a ostatak staviti u pokrivenu posudu i čuvati u frižideru.

Hlađenje je najčešći način čuvanja hrane, a čuvanjem u frižideru na temperaturi između 0 i 5°C većini namirnica nekoliko dana produžavamo rok trajanja. Skuhana hrana i ostaci obroka čuvaju se u frižideru tek nakon što se ohlade na sobnoj temperaturi.

Druga, nimalo rjeđa vrsta trovanja hranom, nastaje zbog djelovanja toksina stafilokoka, bakterija koje iz disajnog sistema kliconoša mogu dospjeti u hranu. Na pogodnim prehrambenim namirnicama kao što su sladoled, kolači s kremom ili majoneza, stafilokoki stvaraju poseban otrov, toksin koji je odgovoran za pojavu bolesti.

Prvi simptomi javljaju se već nakon tri do šest sati u vidu bolova u trbuhu, povraćanja i proljeva. Za razliku od salmoneloze, kod ovog oblika trovanja hranom tjelesna temperatura može biti samo neznatno povišena, a bolest traje samo 12 do 24 sata i prolazi dobro bez ikakvih komplikacija. Ova vrsta trovanja naročito je česta ljeti i obično je vezana uz konzumaciju slastičarskih proizvoda.

Liječenje svih spomenutih vrsta trovanja hranom uglavnom je dijetalni režim prehrane kojem je cilj čajem i slanim juhama nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite, a samo u težim slučajevima moraju se nadomjestiti infuzijom.

Prevencija trovanja hranom je jako važna i sastoji se u higijenskom rukovanju prehrambenim namirnicama.

 

Kako izbjeći trovanje hranom?

Možete poduzeti nekoliko jednostavnih koraka kako biste izbjegli trovanje hranom:

  • temeljito perite sirovo voće i povrće;
  • čistite radne površine, daske za rezanje, noževe i posuđe prije nego ih izložite različitim namirnicama;
  • često perite ruke i posuđe iz kojeg jedete;
  • ne stavljajte sirovo i kuhano meso u istu zdjelu ili tavu;
  • noževe koje koristite za rezanje mesa, nemojte koristiti za rezanje sastojaka koje nećete kuhati;
  • pravilno kuhajte meso (piletinu nikad na temperaturi ispod 70 °C, drugu perad nikad ispod 80, a ribu 60 °C);
  • nemojte upotrebljavati hranu kojoj je istekao rok trajanja;
  • nemojte jesti hranu iz udubljenih konzervi;
  • rashladite ostatke hrane koji se ne pojedu unutar 4 sata;
  • nemojte jesti gljive koje ne poznajete;
  • zaštitite hranu od kukaca, glodara i ostalih životinja;
  • izbjegavajte nefiltriranu vodu i hranu u restoranima ili na društvenim okupljanjima koja je predugo ostavljena izvan hladnjaka.

Ruke uvijek prije pripreme hrane operite sapunom. Meso, prerađevine od mesa i jaja dobro skuhajte, voće i povrće temeljno operite, a sav pribor za obradu mesa koristite isključivo za tu namjenu (dakle nož za obradu mesa nemojte koristiti za obradu povrća). Mlijeku i mliječnim proizvodima uvijek provjerite rok trajanja i držite ih u frižideru.

Share.

Comments are closed.