Med koji se nalazi na tržištu BiH uglavnom dobar

0

Ocjena kvaliteta meda kojeg jedemo jedno je od najtežih pitanja, ali med koji se nalazi u prometu u Bosni i Hercegovini uglavnom je dobar – kazao je tokom seminara u Zenici o temi “Perspektive i razvoj pčelarstva“ profesor Midhat Jašić s Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

-Pčelari znaju dobro da ima problema s medom koji se uvozi, jer ne proizvodimo dovoljno meda kolike su naše potrebe. Drugi je problem patvorenje meda, a treći upotreba pesticida – istakao je profesor Jašić koji je održao predavanje na temu ‘Apiterapijska svojstva pčelinjih proizvoda’.

Podsjeća da se pčelinji proizvodi mogu koristiti u liječenju te da je već hiljadu godina poznata disciplina Apiterapija. U zadnje vrijeme zahvaljujući tehnologiji, pogotovo analizama pčeljinjih proizvoda, došlo se do zaključka kako je najbolje iskoristiti pčelinje proizvode u medicini i farmaciji.

-Med još oficijalno nije lijek, mada ga mi u tradicionalnoj medicini, prepoznajemo kao takvog – ističe Jašić, dodajući da kao i svaki lijek, tako i pčelinji proizvodi imaju svoju djelatnu tvar.

Propolis je dobar za dezinfekciju ušne šupljine, polen jača imunitet, matična mliječ također jača imunitet, a pčelinji otrov se koristi za različite reumatske bolesti.

Naučna saradnica i ekspertica za bolesti pčela sa Veterinarskog instituta Republike Srpske “Dr. Vaso Butozan“ iz Banja Luke dr. Violeta Santrač, koja je održala predavanje na temu “Vitalnost u odnosu na učešće patogena u pčelinjoj zajednici i dijagnostička potreba“, istakla je da bh. pčelari treba da osjete da iza njih stoji sistem koji im omogućuje da se ravnopravno mogu baviti pčelarstvom, ali i da postoji konekcija između nauke i prakse.

Santrač smatra da BiH ima sjajne pčelare, ali takvu sliku o bh. pčelarstvu kvari prodaja meda i pripravaka turistima u parkovima prirode, ispred raznih vjerskih objekata, a koji često nisu ispravni niti imaju kvalitet.

-Potrebno je uozbiljiti inspekcijske procedure te raditi na popularizaciji i primjeni postojećeg znanja među proizvođačima. Postoji veliki prostor između savremenih naučnih praksi i pčelarskih praksi na terenu. Tu bi se mnogo toga moglo promijeniti – kazala je Santrač.

(RTV SLON)

Share.

Comments are closed.