Na ovaj dan slave se društvena, ekonomska, kulturna i politička dostignuća žena
Početkom 20. stoljeća pojavila se ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena. To je bilo vrijeme brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije, zbog kojih je često dolazilo do protesta zbog loših radnih uvjeta.
Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila odlučile su održati javne demonstracije 8. marta 1857. u New Yorku, ali policija ih je rastjerala. Ipak, nisu odustajale i dva mjeseca kasnije osnovale su sindikat.
Idućih godina, na isti datum, demonstracije su se nastavile. Jedna od njih ostala je zabilježena u historiji kao jedna od najutjecajnijih, a to je bilo 1908. godine kada je 15 hiljada žena marširalo kroz New York i tražilo kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
Dvije godine kasnije održana je prva međunarodna ženska konferencija u Kopenhagenu, u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.
Italijanka koja se suprotstavila tradiciji i odbila da se uda za svog silovatelja: Franka Vajola je rekla NE
Nije dugo trebalo čekati da se obilježavanje proširi i na druge zemlje pa je već 1911. Međunarodni dan žena obilježilo preko milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
Uoči Prvog svjetskog rata u kampanji za mir, Ruskinje su svoj prvi Međunarodni dan žena obilježile 23. februara, posljednje nedjelje u februaru. Nakon rasprava, dogovoreno je da se Međunarodni dan žena obilježava svake godine 8. marta i taj dan od tada ostaje globalni datum Međunarodnog dana žena, kako piše IWD.
(senzor.ba)