Bivši premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić, koji u državnom zatvoru u Vojkovićima izdržava četverogodišnju kaznu zatvora nakon pravosnažne presude u aferi „Respiratori“, uskoro bi se mogao naći na prijevremenoj slobodi. Ključni datum u tom procesu je 21. mart 2026. godine, kada Novalić stiče zakonsko pravo da podnese zahtjev za uslovni otpust.
Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, osuđenik koji je izdržao polovinu izrečene kazne može biti pušten na slobodu ukoliko je njegovo ponašanje tokom izdržavanja kazne ocijenjeno kao zadovoljavajuće i ukoliko postoji osnovano očekivanje da neće ponoviti krivično djelo. Novalić je na izdržavanje kazne stupio 22. marta 2024. godine, što znači da u martu 2026. ispunjava formalni uslov od dvije godine provedene u zatvoru.
Njegov pravni tim već priprema zahtjev za uslovni otpust, a kao jedan od ključnih argumenata navodi se činjenica da Novalić već koristi vanzatvorske pogodnosti, uključujući vikende i slobodne dane. Takve pogodnosti u pravilu se odobravaju osuđenicima s uzornim ponašanjem i predstavljaju važan indikator u postupku odlučivanja o uslovnom otpustu.
Procedura predviđa da odluku najprije razmatra Uprava zatvora u Vojkovićima, nakon čega konačnu saglasnost daje Ministarstvo pravde BiH, odnosno Komisija za uslovni otpust.
Međutim, eventualni izlazak na slobodu ne bi automatski značio i povratak Novalića u politički život. Njegova eventualna kandidatura na Općim izborima, koji se održavaju u oktobru, zavisila bi od pravnog statusa nakon izlaska iz zatvora.
Ukoliko bi bio pušten isključivo putem uslovnog otpusta, Novalić bi se i dalje smatrao osobom koja nije u potpunosti izdržala kaznu, jer se preostali dio kazne provodi na uslovnoj slobodi. Prema važećim odredbama Izbornog zakona BiH i tumačenju Centralne izborne komisije BiH, osobe koje nisu u cijelosti izdržale kaznu zatvora za određena krivična djela nemaju pravo kandidature.
Član 1.7 Izbornog zakona BiH propisuje da se nijedna osoba ne može kandidovati niti obavljati javnu funkciju ako se nalazi na izdržavanju kazne zatvora koju je izrekao Sud BiH ili sudovi u entitetima i Brčko distriktu. Uslovni otpust se u pravnom smislu tretira kao način izvršenja kazne, a ne njen prestanak, što znači da bi Novalić, prema tom tumačenju, ostao u statusu osuđenika sve do isteka pune kazne u martu 2028. godine.
Potencijalni preokret u ovom slučaju mogao bi doći s međunarodnog nivoa. Evropski sud za ljudska prava u Strazburu već je prihvatio apelaciju Fadila Novalića i Fahrudina Solaka te uputio tri pitanja Vijeću ministara BiH, uključujući ona koja se odnose na pravo na pravično suđenje i pretpostavku nevinosti.
Ukoliko bi Evropski sud za ljudska prava presudio u korist Novalića, otvorila bi se mogućnost da Sud Bosne i Hercegovine poništi prvostepenu presudu i naloži ponovno suđenje. U tom slučaju, Novalić bi se do okončanja novog postupka pravno smatrao neosuđivanom osobom, čime bi mu bila omogućena kandidatura na oktobarskim izborima – ukoliko se odluči na povratak u političku arenu.