U okrilju Medžlisa Islamske zajednice Gračanica, džemat Gornji Doborovci stoji kao ponosni svjedok vjere, zajedništva i decenijskog truda svojih mještana.
Dok ramazanski dani unose poseban mir u domove, ovo je prilika da se prisjetimo puta koji je ovaj džemat prešao – od skromnih početaka do moderne i snažne zajednice kakva je danas.
Od mekteba u Šabićima do prve džamije
Prije nego što su Gornji Doborovci dobili svoju prvu džamiju, duhovni život džemata odvijao se u mektebu u zaseoku Šabići. Tu su se klanjali vakat-namazi, obavljali ramazanski ibadeti i podučavala djeca osnovama vjere. U to vrijeme, za džuma-namaze i bajram-namaze džematlije su odlazile u susjedni džemat Donji Doborovci.
Velika prekretnica dogodila se 1937. godine kada je pokrenuta akcija za izgradnju džamije. Zemljište za ovaj hajrat uvakufio je Džananović Ibro, koji je ostao upamćen i kao prvi hadžija iz ove džamije. Prva džamija završena je 1938. godine, a 1974. godine njena prvobitna drvena munara zamijenjena je čvrstom, zidanom konstrukcijom.
Snaga džematskog jedinstva
Stara džamija služila je narodu punih 50 godina. Zbog dotrajalosti, srušena je 1988. godine, ali to je bio samo uvod u novi podvig. Uz nevjerovatan trud i dobrovoljne akcije, mještani su za samo dvije godine podigli novu džamiju, koja je svečano proklanjana u septembru 1989. godine. Ova tradicija zajedničkog rada i “akcijašenja” postala je prepoznatljiv pečat džemata Gornji Doborovci.
Čuvari vjerskog života
Kroz historiju džemata, vjerski put osvjetljavali su učeni i požrtvovani imami. Prvi poznati imam bio je Smajić efendija iz zaseoka Džanani, nakon kojeg dužnost preuzima Osman efendija Hodžić, svršenik Gračaničke medrese.
Posebno poglavlje ispisao je Ševal efendija Džananović, koji je na mjestu imama proveo pune četiri decenije (1976–2016). Njegov predani rad ostavio je neizbrisiv trag u srcima džematlija. Nakon njega, od 2017. do 2024. godine, vjerski život uspješno je vodio hafiz Belmin Džananović.
Danas, džemat nastavlja svoj put pod vodstvom aktuelnog imama, Alen efendije Husejnovića. Dok u džematu odjekuju ramazanski ibadeti, Gornji Doborovci ostaju primjer kako se slogom, vakufom i ljubavlju prema vjeri gradi zajednica koja traje i prkosi vremenu.

