Sjeveroistočno od centra grada, ne više od 500 m, naslanja se mahala Drafnići. To je bila jedna od najvećih gračaničkih mahala u prvoj polovini 18. stoljeća. I danas se doima velikom jer se razvukla uz saobraćajnicu prema Gornjoj Lohinji i Vranovićima. Inače mahala ima tek nešto više od 200 domaćinstava.
Današnju mahalu Drafnići nekada su činile tri mahale: Trepanići, Gojsalići i Drafnići. Zajednička im je džamija bila na Trepanićima a Gojsalići i Trepanići su imali male džamije gdje su se obavljali dnevni namazi. Trepanićka džamija ne postoji više iako je imala dugu i značajnu povijest. Prema nekim izvorima, riječ je o Časnoj ili Carskoj džamiji, prvim džamijama u čaršijama diljem Osmanskog carstva. Ovaj podatak ukazuje da su se na Trepanićima formirali prvi začeci gračaničke čaršije koja se vremenom spuštala nižegdje nastaje današnja čaršija. Kao carska, mogla je biti podignuta u prvoj polovini 16. stoljeća. Više puta je obnavljana a posebno značajno ime vezano za obnavljanje ove džamije je hadži Halil Trepanić. Vraćen je iz zaborava kada je otkriveno postojanje njegove biblioteke na osnovu pečata i tariha koje je stavljao na svoje knjige. Njegova biblioteka se nalazila u pomenutoj džamiji i bila je javnog tipa, dostupna svima onima koji su se interesovali za knjigu. Džamija je zbog dotrajalosti i smanjenog džemata, 1935. potpuno srušena. Istu sudbinu su doživjele Gojsalićka i Drafnićka džamija da bi se, 1936. godine, sagradila nova i zajednička džamija na mjestu današnje lokacije. Ranije je džamija bila u, još uvijek postojećem,Gojsalićka (Drafnićkom) mezarju. Vremenom će ova džamija dobiti naziv Drafnićka džamija. Naziv Gojsalići će se u narodu skoro potpuno zaboravitii zamjeniti nazivom Mahala.
Drafnićka džamija je bila u današnjim gornjim Drafnićima. Naziv ove mahale se počeo koristiti kao zajednički za sve tri mahale. Kao što je rečeno i zajednička džamija je dobila isti naziv koji je ostao do danas. Istina još uvijek se koristi i naziv Trepanići, za donju drafnićku mahalu.
U posljednjem ratu, Drafnićka džamija je pogođena tenkovskom granatom sa četničkog uporišta Lendići čime su joj nanešena teža oštećenja. Nakon rata, džematlije su se dogovorile da grade novu džamiju jer bi obnavljanje postojeće bilo skupo. Povrh toga, džamija nije bila funkcionalna i teško je mogla zadovoljiti potrebe džemata. Gradnja džamije je počela 2000. godine. Svečano otvorenje novoizgrađene džamije bilo je 2006. godine.
Prvi imami koji su službovali u ovoj džamiji bio je Naim ef. Čajić.Rođen je u mahali Trepanići i bio posljednji imam Trepanićke džamije a prvi Drafnićke džamije.Nije bio dugo na dužnosti u ovoj džamiji. Zamjenjuje gaMuhibija ef. Hadžiaganović rođen u Sokolu.Bio posljednji imam džamije u gornjoj mahali na Drafnićima.Potom su se smjenjivali hafiz Husejn ef. Alibegović, Sabit ef. Alihodžić,Mustafa ef. Džinić rođen u mahali Trepanići. Nakon toga dolazi Sulejman ef. Hankušićrođen u Malešićima.Bio je stalni imam Drafnićke džamije pet godina. Privremeno ga zamjenjuje, kao penzionisani imam, Muhibija ef. Nurikićrođen u Vranovićima. Od 1989. godine za imama dolazi Smajo ef. Mustafić gdje je ostao sve do 2019 prolazeći zajednički sa džematom svo ono ratno i poratno vrijeme. Uz dužnost imama radio je kao vjeroučitelj u srednjoj školi do 2007. godinea nakon toga kao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gračanica.
Današnji glavni imam džemata Drafnići je hafiz Tarik ef. Salihbašić.