Aktuelna vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine, koju čine stranke Trojke i stranke okupljene oko HDZ-a, ulazi u sam finiš svog četverogodišnjeg mandata. Do novih izbora ostala su svega dva mjeseca, što ujedno označava i isticanje vremena za ispunjavanje dugog spiska predizbornih obećanja datih građanima.
Jedno od najupečatljivijih i najčešće ponavljanih obećanja, kada je riječ o Tuzlanskom kantonu, izrečeno je 22. septembra 2022. godine na predizbornom skupu SDP-a u tuzlanskom Mejdanu. Tada je Denis Bećirović, kandidat za člana Predsjedništva BiH, odlučno poručio:
„Umjesto lažnih prebrojavanja i bježanja od životnih pitanja, moramo se posvetiti rješavanju saobraćajne deblokade Tuzlanskog kantona. To podrazumijeva, između ostalog, dovršenje dionice autoputa (Y kraka), dionicu Zenica – Zavidovići – Banovići – Tuzla, početak gradnje autoputa Tuzla – Brčko – Orašje i završetak projekta za izgradnju brze ceste Tuzla – Gračanica – Doboj.“
Četiri godine kasnije, prirodno se nameće pitanje – koliko je od ovih velikih najava zaista realizovano na terenu?
Brze ceste konačno u fazi projektovanja
Za razliku od višegodišnje potpune stagnacije, određeni pomaci ipak su napravljeni u pogledu brzih cesta u Tuzlanskom kantonu, ali isključivo u domenu pripreme tehničke i projektne dokumentacije.
JP Autoceste Federacije BiH raspisale su javne pozive za izradu idejnih projekata za dvije ključne dionice brzih cesta – Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod i Šićki Brod – Dubrave – Kalesija. Ukupna procijenjena vrijednost izrade ove dokumentacije iznosi oko 7,6 miliona KM (bez PDV-a), a predviđeni rok za izradu projekata je 15 mjeseci.
Radi se o projektu od ukupno 80 kilometara novih brzih cesta koje bi trebale strateški povezati zapadni i istočni dio Tuzlanskog kantona, te ih preko čvorišta Šićki Brod spojiti s planiranom autocestom Tuzla – Orašje i Koridorom Vc.
Prema tehničkim podacima Autocesta FBiH:
-
Dionica Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod (dužina 42 km) obuhvata 16 mostova, dva tunela i šest petlji.
-
Dionica Šićki Brod – Dubrave – Kalesija (dužina 37 km) predviđa izgradnju čak 32 različita objekta i šest petlji.
Iako se nesporno radi o jedinom konkretnom pomaku u ovom mandatu, gorka je činjenica da su svi ovi projekti i dalje samo „papir i crtež“. Dok se u drugim dijelovima Federacije gradilišta otvaraju i kilometri asfaltiraju, u Tuzlanskom kantonu nije započela izgradnja niti jednog jedinog metra ceste.
Autoput ostao samo papir, Sarajevo ostaje daleko
Ono što najviše zabrinjava jeste potpun izostanak realizacije ključnog obećanja iz 2022. godine – početka izgradnje autoceste Tuzla – Brčko – Orašje. Iako se radilo o kapitalnom projektu čija se vrijednost danas procjenjuje na gotovo dvije milijarde konvertibilnih maraka, na terenu nema građevinskih mašina.
Evo i nepovoljnije računice za brzu cestu Sarajevo – Tuzla, koja bi trebala spojiti dva privredno i populacijski najznačajnija centra u FBiH. Prema zvaničnim informacijama i odgovoru direktora JP Autoceste FBiH Denisa Lasića upućenom Parlamentu FBiH, ovaj projekat uopće nije planiran za realizaciju do 2030. godine, jer trenutno nije predviđen važećom Transportnom strategijom niti Prostornim planom FBiH.
Najmnogoljudniji kanton i dalje na čekanju
Tuzlanski kanton tako i nakon četiri godine vlasti stranaka Trojke i HDZ-a ostaje jedini velesila-kanton u Federaciji BiH bez ijednog kilometra autoputa ili brze ceste. Građani i privreda ovog kantona i dalje enormno pune federalni budžet – iz kojeg se finansiraju skupi infrastrukturni projekti u drugim dijelovima države – dok se sami svakodnevno guše u saobraćajnim čepovima na zastarjelim magistralnim putnim pravcima.
Predstojeći izbori biće prilika da građani svode račune. Ispratiće još jednu garnituru vlasti koja je od 2022. godine obasipala Tuzlu obećanjima o saobraćajnoj deblokadi, a iza sebe ostavila tek novu fasciklu sa papirima i idejnim projektima.
Izvor:Tuzlainfo.ba