Cijene nafte danas su naglo pale, vraćajući dio ovomjesečnog rasta zbog poremećaja u snabdijevanju koji proizlaze iz ruske invazije na Ukrajinu.
Sirova nafta WTI oslabila je više od 12 posto, ili 15 dolara, na 108,7 dolara po barelu, zabilježivši svoj najveći dnevni pad od 26. novembra.
Ranije ove sedmice, WTI je nakratko premašio 130 dolara po barelu – što je 13-godišnji maksimum – tokom eskalirajućih geopolitičkih napetosti.
Sirova nafta Brent, međunarodno mjerilo, pala je za sličnih 13 posto, ili 16,8 dolara na 111,1 dolara, što je najveći jednodnevni pad od aprila 2020.
Brent je u ponedjeljak dosegnuo 139 dolara, što je najviši iznos od 2008. godine.
Do pada nafte došlo je usred naznaka mogućeg napretka SAD-a u poticanju veće proizvodnje nafte iz drugih izvora.
Reuters je izvijestio da je Irak rekao da bi mogao povećati proizvodnju ako to zatraži OPEC+. Državni sekretar Antony Blinken također je signalizirao da će UAE podržati povećanje proizvodnje od strane OPEC+.
– Cijena od 130 dolara bila je faktor apsolutne opsade na naftnom tržištu, gdje smo potencijalno gubili svu rusku proizvodnju, OPEC nije popuštao i situacija u Ukrajini se samo pogoršavala – rekao je John Kilduff iz Again Capitala.
– Sada smo sve to preokrenuli, naizgled, barem u određenoj mjeri – dodao je.
Prošle sedmice, Međunarodna energetska agencija oslobodila je 60 miliona barela rezervi nafte kako bi kompenzirala poremećaje u snabdijevanju nakon ruske invazije, a agencija je taj potez nazvala “početnim odgovorom” i rekla da bi se moglo osloboditi više ako bude potrebno.
Ipak, cijene nafte su ovog mjeseca porasle sa sirovom naftom WTI za otprilike 15 posto nakon što je Rusija, drugi najveći svjetski izvoznik sirove nafte, napala Ukrajinu.
– Svijet zajedno radi na suzbijanju rastućih cijena nafte i to je kratkoročno zaustavilo rast cijena sirove nafte – rekao je Ed Moya, viši tržišni analitičar u Oandi.
Biznisinfo.ba