S nastupanjem akšama u utorak, 26. maja 2026. godine, muslimani širom svijeta i u Bosni i Hercegovini dočekuju svoj najveći praznik – Kurban-bajram,  koji u sebi sažima najviše vrijednosti islama: pokornost Bogu, požrtvovnost i brigu za čovjeka.

Kurban-bajram, poznat i kao Hadži-bajram, nastupa dva mjeseca i deset dana nakon ramazana, u mjesecu zu-l-hidždže, kada milioni vjernika obavljaju petu islamsku dužnost – hadždž.
Ovaj Bajram, koji traje četiri dana, predstavlja vrhunac islamske godine i nosi duboku poruku o ljudskoj spremnosti na odricanje radi višeg cilja.

Simbolika Ibrahimove a.s. kušnje

U srcu ovog blagdana leži sjećanje na spremnost poslanika Ibrahima a.s. da žrtvuje ono najdragocjenije – svog sina – u ime nepokolebljive vjere u Stvoritelja. Prema islamskom učenju, Bog je u posljednjem trenutku, uvidjevši Ibrahimovu iskrenu predanost, zamijenio žrtvu kurbanom (ovnom).

Upravo zato, muslimani prvog dana Bajrama žrtvuju kurbane, birajući najbolje životinje kao simbol vlastite spremnosti da se odreknu materijalnog u korist duhovnog, dijeleći meso s porodicom, komšijama i, što je najvažnije, s onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Bajramski običaji: Od džamije do porodičnog doma

Duhovna priprema za Bajram počinje još u domovima, gdje se prema tradiciji posebno čiste kuće i avlije, dok se vjernici oblače u svoje najljepše odijelo.

Centralni vjerski obredi odvijaju se u rano jutro:

  1. Sabah-namaz i Bajram-namaz: Vjernici se okupljaju u džamijama još u zoru. Nakon klanjanja bajram-namaza i zajedničke hutbe (poruke), slijedi čestitanje i širenje radosti.

  2. Posjeta mezarjima: Tradicija je da se nakon džamije obiđu mezarja, gdje se učenjem dova vjernici prisjećaju svojih umrlih.

  3. Obred kurbana: Po povratku kućama pristupa se žrtvovanju kurbana, strogo poštujući šerijatska pravila o humanom postupanju prema životinjama i pravednoj raspodjeli mesa.

Radost najmlađih i međuljudska povezanost

Bajram je vrijeme koje briše socijalne razlike. To je period kada se obnavljaju narušeni odnosi i učvršćuje komšijska solidarnost. Posebnu čar Bajramu daju djeca, koja tradicionalno obilaze rodbinu i komšije. Roditelji i stariji ih daruju novčanim poklonima – bajramlucima, čime se kod najmlađih usađuje ljubav prema tradiciji i vjerskim vrijednostima.

Share.
Exit mobile version