ŠTA URADITI U SLUČAJU UGRIZA OPASNE OTROVNICE?

0

Na našem području živi 14 vrsta zmija, od kojih su samo dvije otrovnice, poskok i riđovka.

Iako je poskok nešto otrovniji od riđovke, obje su zmije manje otrovne od, na primjer, afričkih ili azijskih zmija otrovnica prenosi Index.

Poskok (modras, kamenjarka; Vipera ammnodytes) je pepeljasto-sive boje i naraste do jednog metra. Glava mu je srcolikog izgleda, s karakterističnim roščićem na vrhu nosa. Uzduž hrpta se nalazi tamna vijugava linija koja ide od glave do vrha repa i karakteristična je za svaku viperu (tzv. Kainov znak). Sa strane linije se nalaze tamne mrlje. Poskok živi uglavnom u južnim, krševitim krajevima, opisuju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Riđovka (šarka; Vipera berus) se nalazi u cijeloj Evropi. Duga je oko 60 do 80 cm i takođe ima cik-cak liniju uzduž tijela. Postoje dvije vrste: Vipera berus bosniensis i Vipera pseudoaspis.

Šta u slučaju ugriza?

Ako zmija ugrize, najvažnije je utvrditi da li je otrovna ili nije. Za razliku od neotrovnih, otrovne zmije imaju trouglastu glavu i uske eliptične oči. Otrovnice sa naših područja se razlikuju od neotrovnica i oblikom tijela, koje je kratko i zdepasto, za razliku od neotrovnica čija su tijela tanka i izdužena. Valja napomenuti, međutim, da razlikovanje otrovnica na ovakav način vrijedi samo za područje Evrope.

Na mjestu ugriza se obično vide dvije ubodne ranice od zmijskih zuba, međusobno udaljene 6-8 mm, iako je moguće da postoji i samo jedna ranica ili čak samo ogrebotina. Nalaz ranice ne znači da je otrov sigurno ubrizgan u tijelo. Prema podacima, čak 22 posto dokazanih ugriza nema znakova trovanja.

Na mjestu ugriza se unutar dva sata javlja bol i otok. Kod težih trovanja bol se javlja brzo i neobično je oštra; otok se takođe ubrzo širi i može biti praćen jakim potkožnim krvarenjima. Na koži se, uz crvenilo, mogu javiti i mjehuri s krvavim sadržajem. Neposredno nakon ugriza u gotovo polovivi ugrizenih se javljaju opšti simptomi poput vrtoglavice, mučnine i povraćanja, osjećaja opšte slabosti te otok regionalnih limfnih čvorova (u preponi kod ugriza u nogu ili u pazuhu kod ugriza u ruku). Blijeda i hladna koža, orošena znojem, uz ubrzani rad srca i pad krvnog pritiska znakovi su šoka, koji se uglavnom razvija postepeno i glavni je uzrok smrti.

Ako zmija nije otrovnica, ranu treba obilno isprati vodom, namazati antibiotskom mašću i zamotati zavojem. Treba provjeriti kada je osoba posljednji put vakcinisana protiv tetanusa, te je, ako je prošlo više od 5 godina, potrebno to ponovo obaviti.

Kod sumnje na zmiju otrovnicu ugrizena osoba mora strogo mirovati, tj. treba izbjegavati i najmanji pokret, a na dijelu tijela gdje je ugrizna ranica treba izvršiti imobilizaciju.

Ne preporučuju se pokušaji isisavanja otrova na mjestu ugriza! Podvezivanje iznad ugrizne rane takođe nije preporučljivo i ne primjenjuje se jer može dovesti do komplikacija. Eventualnu kompresiju izvode posebno obučeni zdravstveni radnici u vanrednim slučajevima. Neophodno je hitno prevesti osobu koja je zadobila ugriz u bolnicu.

U načelu se hospitalizuje svaki slučaj ugriza zmije, ne razmišljajući suviše da li je zmija otrovna ili neotrovna.

Danas je opšteprihvaćen stav da se ranica ne zarezuje, otrov se ne isisava, a led se ne stavlja na mjesto ugriza.

Antidot za zmijski ugriz (antiviperinum) potiče iz konjskog seruma, a sadrži protivtijela koja je konj proizveo nakon što mu je ubrizgan zmijski otrov. Antiviperinum se daje isključivo u bolničkim uslovima intravenski, i to samo kada je strogo indikovan, budući da sam antiserum može izazvati ozbiljne, pa čak i po život opasne reakcije.

Mjere opreza

Neke ugrize poput onih kada osoba slučajno stane na zmiju gotovo je nemoguće spriječiti. Međutim, postoje mjere opreza koje mogu znatno umanjiti mogućnost da Vas zmija ugrize:

Pustite zmiju na miru. Mnogi ljudi budu ugrizeni pri pokušaju da zmiju likvidiraju ili joj se što više približe. Zmije najčešće pobjegnu, a samo rijetko atakuju.

Izbjegavajte visoku travu ako nemate prikladnu obuću (debele kožne čizme), te se što je moguće više krećite već postojećim stazama.

Ruke i noge ne stavljajte na mjesta koja nisu pregledna (na primjer, nemojte zavlačiti ruku u grm ili iza nekog kamena). Ne podižite kamenje ili komade drva ako niste na dovoljnoj udaljenosti od potencijalnog ataka zmije.

Posebno budite oprezni i pripravni ako se penjete po stijenama.

Share.

Comments are closed.