Volontiranje: Samo besplatan rad ili put do posla?!

0

Kao sramežljiva studentica Filozofskog fakulteta u Tuzli Melisa Grahić je bila značajno sputana u interakciji sa drugima.

Javni nastupi su u njoj izazivali osjećaj straha, pa je u godinama koje je provela na fakultetu, govoriti pred masom izbjegavala kad god je mogla. Bila je uvjerena da će joj upravo to biti najveća prepreka u budućnosti. No, tada se odlučila na novi i neočekivan korak; istupila je iz svoje zone komfora.

”Prijavila sam se da volontiram kako bi izbjegla tremu zbog javnog nastupa, tako da sam krenula sa edukacijama za roditelje što i danas radim u svrhu unapređenja mentalnog zdravlja,” rekla je Melisa Grahić.

Nakon dugogodišnjeg volonterskog angažmana Melisa je dobila i posao; i to baš u oblasti u kojoj je volontirala. No, njen volonterski angažman tu nije prestao pa je ona osnovala i svoje udruženje – kako bi sa svojim kolegama sa socijalne pedagogije edukovala mlade o mentalnom zdravlju.

”Trenutno ovdje u Američkom kutku radim sa samohranim majkama, također sfera mentalnog zdravlja i vidim da je jako korisno, pa sam se preusmjerila prema psihoterapiji i voljela bih završiti master kako bi postala psihoterapeutkinja,” objašnjava ona.

Ova pozitivna priča, nije jedina u našem društvu. Ljubav prema volontiranju i benefitima koje ono donosi osjetila je i Melisa Klimentić. Trenutno je na četvrtoj godini Odsjeka za žurnalistiku, a volontira čak šest godina.

Osim što joj je volontiranje donijelo brojne prijatelje, stekla je iskustvo i znanje koje će joj pomoći pri zaposlenju. Sada Melisa radi u nevladinoj organizaciji i pomaže mladima da implementiraju svoje ideje.

Ona smatra da mladi nisu dovoljno zainteresovani za volontiranje pa tako samo oko pet posto građana u BiH volontira. ‘‘Volontiranje ima lošu reputaciju jer se to vodi kao rad za džaba, ali nije! Daleko je više od toga i voljela bih kada bi svako probao volontirati. U Tuzli ima mnogo organizacija u kojima se svako može pronaći,” kazala je Melisa Klimentić.

Da je tako pokazuju i podaci: u BiH postoji više od 10.000 nevladinih organizacija iz različitih društvenih sfera, što daje prostora mladima da stječu iskustvo. A da je volontiranje značajno za pravilan razvoj ličnosti, stav je i profesora Elvisa Varde koji poručuje da je ono odlična nadopuna fakultetskog obrazovanja i njegovanje vlastitih afiniteta.

”Mladi tu imaju izuzetnu priliku jer oni kroz volonterski rad unapređuju svoje poslovne vještine, praktična znanja, oni razvijaju možda ono što ne uče u toku formalnog obrazovanja, neke vještine vezane za poslovnu korespodenciju,” rekao je Elvis Vardo, vanredni profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Tuzli te zaključio: ‘‘U konačnici u tom sistemu svi dobijaju. I studenti i nevladine organizacije, a na kraju krajeva i korisnici njihovih usluga.”

Pomaganje drugima, putovanja, nova poznanstva, edukacije – sve to otvara vidike i daje podstrek mladima da ipak razmišljaju van postavljenih društvenih okvira. S druge strane mladi će budućim poslodavcima moći prezentovati konkretna, praktična znanja, jer njihovo znanje neće biti teorijsko. U konačnici se volontiranje dugoročno, ako se poštuje zakon, priznaje kao radno iskustvo, poručili su naši sagovornici zaključujući da je to komparativna prednost na tržištu rada.

(Izvor: RTVSlon)

Share.

Comments are closed.