Dok se u analognom svijetu itekako pazi na pravila ponašanja, domaći internet prostor često izgleda kao digitalni “divlji zapad”. Svjedoci smo ekspanzije Facebook i Instagram stranica, ali i pojedinih portala, koji pod krinkom “ukazivanja na anomalije u društvu” svakodnevno objavljuju fotografije građana, nepropisno parkiranih automobila sa jasno vidljivim registarskim tablicama, ili snimke unutar privatnih posjeda.
Međutim, tanka je linija između građanskog aktivizma i kršenja zakona. Ono što administratorima stranica izgleda kao “obična objava za prikupljanje lajkova”, Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (KZ FBiH) vidi kao ozbiljno krivično djelo za koje se ide iza rešetaka.
U nastavku donosimo detaljan pravni vodič: šta se zapravo smije objaviti, šta je strogo zabranjeno i kada se zbog klika na dugme “Share” rizikuje zatvorska kazna.
Registarske tablice i lica u krupnom planu: Šta (ne) smijete fotografisati?
Jedna od najvećih zabluda na domaćim mrežama jeste da je na javnom prostoru dozvoljeno snimati sve i svakoga bez ikakvih ograničenja.
Fotografisanje automobila i tablica
Stranice koje se bave “lošim parkiranjem” ili ponašanjem u saobraćaju svakodnevno objavljuju fotografije vozila. Prema stavu Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, registarska tablica je lični podatak jer se preko nje može utvrditi identitet vlasnika vozila.
-
Pravilo za portale i stranice: Ukoliko fotografišete saobraćajnu nesreću, prekršaj ili bahato parkiranje, obavezno zamutite (blurujte) registarske tablice. U suprotnom, vlasnik vozila ima punu zakonsku osnovu da vas tuži za povredu privatnosti i traži visoku naknadu štete.
Fotografisanje prolaznika i radnika
Slikanje osobe koja hoda ulicom, radnice na šalteru koja je neljubazna ili konobara u kafiću, te javno izlaganje istih “stubu srama” na internetu, predstavlja direktno kršenje prava na privatnost.
-
Izuzetak od pravila: Fotografisanje je dozvoljeno ako su u pitanju javne ličnosti na dužnosti (političari, javni funkcioneri) ili ako se radi o širokom kadru u kojem su ljudi dio mase (protesti, koncerti, sportske utakmice) gdje niko nije namjerno izdvojen s ciljem kompromitacije.
Šta kaže Krivični zakon FBiH: Kada virtuelni svijet donosi stvarnu robiju?
Krivični zakon FBiH ne prepoznaje termine “nisam znao” ili “to je samo Facebook grupa”. Za tri specifične kategorije objava na internetu zakon predviđa zatvorske kazne.
1. Neovlašteno optičko snimanje (Član 189. KZ FBiH)
Sve su popularniji snimci napravljeni skrivenom kamerom ili telefonom ispod stola. Zakon je ovdje rigorozan. Ako snimite osobu bez njenog pristanka u njenim privatnim prostorijama (kuća, stan, privatni posjed) ili takav snimak objavite i učinite dostupnim trećim licima, rizikujete novčanu kaznu ili kaznu zatvora do tri godine.
Upozorenje za medije: Čak i ako niste vi autor snimka, a svjesno ga objavite na svom portalu ili stranici znajući da je nastao neovlašteno, postajete saučesnik u izvršenju krivičnog djela.
2. Ugrožavanje sigurnosti i digitalni linč (Član 183. KZ FBiH)
Objavljivanje fotografije pojedinca uz tekst koji direktno ili indirektno poziva na “obračun”, otkrivanje njegove adrese stanovanja ili kretanja, zakonski se tretira kao ugrožavanje sigurnosti. Ako objava izazove opravdan strah za život te osobe ili njenih bliskih, zaprijećena kazna je do šest mjeseci zatvora. Ako je zbog te objave došlo do uznemirenja većeg broja građana, kazna se penje od tri mjeseca do pet godina zatvora.
3. Govor mržnje u tekstovima i komentarima (Član 163. KZ FBiH)
Ovo je polje na kojem portali i administratori najčešće “kližu” u zonu teškog kriminala. Javna objava (bilo kroz autorski tekst, status ili video) kojom se izaziva ili raspiruje nacionalna, rasna ili vjerska mržnja, kažnjava se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Međutim, ako je djelo učinjeno putem medija ili portala koji ima veliki domet, kazna iznosi od jedne do pet godina zatvora.
-
Odgovornost za komentare: Portali i administratori stranica dužni su moderirati i brisati komentare ispod svojih objava koji sadrže govor mržnje i prijetnje. Tolerisanje takvog sadržaja otvara prostor za krivičnu odgovornost samog medija.
Internet prostor u Bosni i Hercegovini polako ali sigurno ulazi u fazu strožije pravne kontrole. Pravo na slobodu izražavanja završava tačno tamo gdje počinje ugrožavanje tuđe privatnosti i sigurnosti – a ta granica se u FBiH mjeri godinama iza rešetaka.