Decenijama je narativ u našim krajevima bio isti – spakuj kofere, nauči osnove njemačkog i pravac Minhen, Beč ili Frankfurt. Odlazak je bio sinonim za spas, a povratak se često (pogrešno) tumačio kao neuspjeh. Međutim, u posljednje dvije godine, vjetar počinje da duva u drugom smjeru. Dok troškovi života u Evropi vrtoglavo rastu, mladi stručnjaci, ali i iskusni gastarbajteri, počinju da preispituju svoju računicu.
Mit o “jeftinom” Zapadu polako puca
Sve je više onih koji su u dijaspori proveli deceniju ili dvije, a koji danas otvoreno priznaju: “Nije to više to.” Dok su nekada plate u Njemačkoj dozvoljavale lagodan život i veliku štednju, današnja realnost su astronomske kirije, visoke cijene energenata i inflacija koja ne štedi nikoga.
Mnogi naši ljudi koji tamo žive godinama kažu da se nakon plaćanja svih računa i poreza, na kraju mjeseca ostane na “nuli” ili sa minimalnom uštedom. Luksuz koji su nekada imali polako nestaje, a pritisak i tempo rada postaju neizdrživi za standard koji se dobija zauzvrat.
“Godinama smo slušali bajke, ali sada i oni najuporniji priznaju da ih pola plate ode na stan koji jedva viđaju od posla. Jednostavno, sve je poskupilo, a kvalitet života je opao,” priča nam jedan od povratnika koji je svoj mir našao u rodnom gradu u Gračanici.
BiH kao nova prilika za biznis
S druge strane, mladi stručnjaci iz IT sektora, marketinga, ali i vrsne zanatlije, uviđaju prednosti koje BiH nudi, a koje su ranije ignorisali:
-
Poreske olakšice: Niska stopa poreza na dobit u poređenju sa EU čini BiH “poreskim rajem” za male preduzetnike i freelancere.
-
Zapadna plata, domaći troškovi: Digitalni nomadi i oni koji rade za strano tržište u BiH mogu živjeti luksuzno, dok bi sa istim primanjima u Berlinu bili tek prosječna srednja klasa.
-
Kultura življenja: Legendarna “kafa od dva sata” bez gledanja na sat više nije samo stereotip, već luksuz slobodnog vremena koji Zapad ne poznaje.
Da li je ovo novi talas?
Da li je BiH zaista postala “obećana zemlja” za one koji imaju znanje i ideju, ili je ovo samo privremeni odgovor na evropsku krizu? Jedno je sigurno – domaća pamet više ne želi samo da odlazi. Mladi ljudi sada žele da grade ovdje, koristeći kapital i znanje stečeno vani kako bi pokrenuli sopstvene biznise na domaćem terenu.
Dok dijaspora uzdiše nad računima u Minhenu, u gradovima širom BiH niču novi uredi, radionice i kreativni prostori. Izgleda da se sreća, ipak, više ne traži samo preko granice.
